Back

ⓘ Ivan Zajc. Glazbeni zavod u Zagrebu 13. I, 1867. izabrao je Zajca za počasnog člana. Te godine započeli su pregovori o Zajčevu dolasku u Zagreb. Pregovori su ur ..




Ivan Zajc
                                     

ⓘ Ivan Zajc

Glazbeni zavod u Zagrebu 13. I, 1867. izabrao je Zajca za počasnog člana. Te godine započeli su pregovori o Zajčevu dolasku u Zagreb. Pregovori su urodili plodom pa je 18. XI. 1869. Zajc imenovan ravnateljem opere koju treba osnovati te redovnim učiteljem i ravnateljem glazbene učionice Narodnog zemaljskog glazbenog zavoda. U skladu s postigntuom dogovoru 31. I. 1870. Zaytz s obitelji putuje iz Beča u Zagreb, a već 24. II. nastupio je kao dirigent u kazalištu koje se tada zvalo Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu. Spomenute večeri izvodile su se dvije Zajčeve operete: Mjesečnica prvi put u Zagrebu i već prije izvedena opereta Momci na brod.

Giovanni Zaytz kroatizira svoje ime u Ivan Dragutin Stjepan Zajc. Kupuje kuću u Visokoj ulici 16 i gdje stanuje do smrti. Na toj kući postavljena je 1925. spomen ploču. 1870. dirigira izvedbom svoje nove opere, a prvom njegovom operom na hrvatski tekst Mislav započinje s radom stalna opera u Zagrebu. U siječnju 1867. Zajc je izabran za časnog člana Narodnog zemaljskog glazbenog zavoda. U jesen 1869. ravnatelj glazbenog zavoda Klobučarić piše Zajcu uz koje bi uvjete primio mjesto profesora i ravnatelja škole i orkestra. Budući da je Zajc bio imenovan dirigentom i ravnateljem opere u zagrebačkom kazalištu mjesto ravnatelja glazbene škole prihvatio je za manju plaću. Osim toga on može svake godine sa silami ovog zavoda prirediti jedan koncert u svoju korist. Osim ravnateljskih dužnosti vodi vježbe, koncerte i mise te podučava učenike pjevanja u višim razredima. 23. II. 1895. Zajc je za zasluge na području glazbe imenovan vitezom. U listopadu 1899. Zajc je zamolio ravnateljstvo da ga zbog starosti oslobodi dužnosti održavanja pokusa i ravnanja koncertima, što je obavljao skoro već 30 godina. Dana 21. II. 1908. Zajc je na vlastitu molbu umirovljen, a tek 1912. godine JAZU ga je imenovala počasnim članom. Dana 16. XII. ustao je već oko 5 sati ujutro no ponovno je legao te je oko 9:30 spavajući umro. Zajc je sahranjen u obiteljskoj grobnici u arkadi lijevo od ulaza u groblje.

Ivan Zajc živio je vrlo uredno. Ustajao je veoma rano u jutro te je već oko 4 sata sjedio kod svog pisaćeg stola i tiho zviždeći skladao. U 7 sati u jutro pio je mlijeko s pecivom, a zatim se do 8 odnosno 9 sati bavio ružama u vrtu. U glazbenoj školi radio je od 9 - 11 h i od 15 - 18 h, a u kazalištu od 11 sati često i do 14 h, tako da za objed koji put nije imao više od pola sata vremena. Za vrijeme objeda držao je sat na stolu kako ne bi zakasnio na posao. Kod ručka i večere bile su na Zajčevu stolu dvije vrste vina - stolno koje je pio s kiselom vodom i desertno vino. Poslije večere skladao je i do 1 sat u noći, tako da je veoma malo spavao. Uživao je u radu do kasno na večer i rano ujutro kad sve spava. Radio je pri petrolejskoj svjetiljci i bez naočala. Skladao je bez klavira, a sam je prepisivao i partiture i dionice. Dok je kazalište bilo u Gornjem gradu, poslije predstave okrijepio bi se čašom piva u kazališnoj restauraciji, obično u društvu s braćom Eisenhuth, J. Freudenreichom i A. Schwarzom. Njegovi prijatelji bili su: J. J. Strossmayer, I. Dežman, F. Marković, A. Šenoa, I. Zahar, L. Mrazović, I. Kostrenčić i J. E. Tomić. U mladosti je pušio cigare, ali je nakon prve upale pluća prestao zbog zabrane liječnika, no tada je samo šnofao iz srebrne burmutice. Skupljao je olovke. S unucima je rado igrao igru Mlin, ali nije volio gubiti pa su ga puštali da dobija. Kao učitelj i dirigent uvijek je bio miran i strpljiv, svaku stvar, bila opera ili najmanji zbor, savjesno je proučavao i uvježbavao, na probe je uvijek dolazio na vrijeme. Ako je morao što pokuditi činio je to mirno i prijateljski. Njegovo dirigiranje bilo je mirno i dostojno bez ikakvih velikih teatralnih kretnji. Mnogo je pazio na svoju vanjštinu, te je uvijek bio dotjeran. Nije bio odviše rječit, više je slušao nego govorio. U društvu je bio dobroćudan, zabavan i ugodan, a kao učitelj strog i pedantan.

                                     

1. Stvaralaštvo

Zajc je komponirao s poslovičnom lakoćom i za sobom ostavio opus od oko 1200 raznovrsnih djela za orkestar Simfonička glazbena slika, za komorne sastave, za klavir, zatim 19 opera Mislav, Ban Legent, 26 opereta, scensku muziku za Dubravku Ivana Gundulića, oratorij Oče naš, oko 50 kantata, 19 misa, 14 Ave Maria, 200 zborova Glasna jasna, Putnik, 170 solo pjesama.

                                     

2. Knige o Ivanu Zajcu

Više informacija o Ivanu Zajcu možete pronaći u knjizi Huberta Pettana Ivan Zajc, obavljenoj 1971. godine u izdanju Prosvjetnog sabora Hrvatske. Pored informacija o Zajčevom životu u knjizi možete naći i, doslovno cijeli, opus Ivana Zajca.

                                     
  • desetak godina je djelovao kao korepetitor Opere i potom zborovođa u NK Ivan Zajc u Rijeci. Vodio mješoviti pjevački zbor Fratellanza Zajednice Talijana
  • Derenčin, Ivan Dežman, Matko Laginja, Eugen Kvaternik, Andrija Mohorovičić, Antun i Ivan Mažuranić, Ivan Zajc Gašpar Kombol, Rudolf Strohal, Ivan Milčetić
  • umjetničke popijevke Domovini i ljubavi koju je za glas i glasovir skladao Ivan Zajc popis nepotpun Glasinke, priredila i pogovorila prof. dr. sc. Jasna
  • Penkala - hrvatski izumitelj koji potiče iz poljsko - holandske obitelji Ivan Zajc - najznačajnij hrvatski kompozitor na prelasku 19 u 20 vek potiče iz nemačke
  • Laginja, dr. Viktor Ružić, Drago Gervais, Andrija Rački, Janko Polić Kamov, Ivan Zajc Antun Motika, Vladimir Nazor, Ljudevit Jonke. Unutrašnjost zgrade školsko
  • Teatar &TD, Zagreb 2000. Velika Tilda, režija: Nenni Delmestre, HNK Ivana pl. Zajca Rijeka 2003. Octopussy, režija: Ivica Boban, HNK Zagreb 2004. Veliki
  • zaposlio u Rijeci na Srednjoj muzičkoj školi Ivan Matetić Ronjgov Od 1975. radi u riječkoj Operi u NK Ivan Zajc kao korepetitor i dirigent. 1976. osniva
  • Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci Hrvatsko narodno kazalište u Splitu Hrvatsko narodno kazalište
  • Gradski toranj - Torre civica Teatro Stabile Hrvatsko narodno kazalište Ivana Zajca Palača Modello Vela pjaca Zgrada Radio Rijeke Pravoslavna crkva sv. Nikole
  • HNK Split Margareta u operi Faust Charlsa Gounoda HNK Split, HNK Ivan pl. Zajc Rijeka Marica u opereti Spli ski akvarel Ive Tijardovića HNK Split
  • iste godine i cjelovita drama uz glazbenu pratnju koju su skladali Ivan pl. Zajc i Jakov Gotovac koja se rabila i ranije te uz nove glazbene dionice

Users also searched:

...